Univerzitetski centar Srebrenica

Univerzitetski centar Srebrenica

Srebrenica je gradsko naselje i sjedište istoimene opštine u istočnom dijelu Republike Srpske, Bosni i Hercegovini. Pored kulturnih, obrazovna djelatnosti su objedinjene kroz osnovnu školu, srednjoškolski centar i odjeljenje, Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Srebrenica je gradsko naselje i sjedište istoimene opštine u istočnom dijelu Republike Srpske, Bosni i Hercegovini. Srebrenica, zajedno sa područjem Osat, zahvata središnje rubno područje istočnog dijela Republike Srpske.

Jednim dijelom istočni i cijeli južni dio opštine leži u zavoju Drine i predstavlja sastavi dio šireg, veoma živopisnog geografskog mozaika Podrinja. Geografski, teritorija opštine, ukupne površine 533,4 km², omeđena je susjednim opštinama: sa juga Rogaticom, sa zapada Vlasenicom i Milićima, a sa sjevera Bratuncem. Njen istočni dio silazi na Drinu, koja je, istovremeno, i granica sa Republikom Srbijom.

Urbano područje grada Srebrenice prostire se na sjevernim padinama površi Zeleni Jadar, oko uske dolinske ravni Crvene rijeke i Ćićevačkog potoka, sastavnica Križevice. Srebrenica leži na 360 m nadmorske visine. Grad se razvija prema sjevernoj osi otvorene dolinske ravni, na presjeku koordinata 43º 59′ SGŠ i 19º 26′ IGD.

Pored kulturnih, obrazovna djelatnosti su objedinjene kroz osnovnu školu, srednjoškolski centar i odjeljenje, Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

U neposrednoj blizini Srebrenice postoji 48 izvora prirodne mineralne željezno-arsenske vode, različite jačine i hemijskog sastava, a najpoznatiji među njima je Crni Guber. Prirodna mineralna radioaktivna željezno-arsenska voda Gubera, posle rata 1941-1945. godine naučno je verifikovana kao lijek protiv malokrvnosti. Voda guber se pije u prirodnom stanju, a liječi: hipopromne anemije, esencijalne hipipromne anemije, hronična oboljenja kože, reumatizam zglobova, reumatizam mišića, rahitis, sterilitet itd.

Rudno bogatstvo Opštine Srebrenica ogleda se u nalazištima: srebra, zlata, cinka, olova,antimona, boksita i ukrasnog kamena. Šumsko bogatstvo Srebrenice se prostire na 26.400 ha. Racionalna godišnja sječa iznosi 70 000 m2, godišnji prinosi iznose 70.000. Vrijednost sječe i prerade drveta 1990. godine iznosila je 15 miliona KM.

Posebno značajan je i lov u lovištu “Sušica”. Lovište “Sušica” sa 10.000 ha površine u kanjonu Drine između Sušica i Tare veoma je bogato kapitalnom divljači. U njemu su odstrijeljeni kapitalni primjerci medvjeda, srndaća i divojaraca. Izgradnjom odgovarajuće strukture lovište bi moglo da bude veoma privlačno za inostrane lovce.

Poljoprivreda je u Srebrenici osnovna djelatnost. Ukupan zemljišni fond iznosio je 20.155 ha od čega su 53% oranične površine. Voćarstvo je bilo unosna grana privređivanja. Voćni fond je iznosio 365.000 stabala šljiva, oraha, jabuke i kruške. Stočni fond je iznosio oko 44.000 komada krupne i 6.000 sitne stoke. Značajna je proizvodnja krompira, duvana, suve šljive i oraha. U toku rata poljoprivredna proizvodnja je uništena u cijelini. Tako je u 2000. godini zasijano samo 1% obradivog zemljišta, jer je sva infrastruktura za poljoprivrednu proizvodnju uništena, kao i stabla voća, a stočni fond se znatno smanjio. Izgubljena su mnoga oruđa za obradu zemljišta.

Da bi se uspostavila funkcionirajuća poljoprivredna proizvodnja za regionalno snabdjevanje neophodna su znatna ulaganja. Od vanredanog značaja mogle bi biti zasade duvana, ekološka obrada zemlje te zasade voćnjaka kupine, maline i jagode.